Istraživanja
Istraživanja neurofeedbacka u okviru poboljšanja mentalnog zdravlja pokazuju sljedeće dobrobiti:
- Smanjenje simptoma ADHD-a
- Smanjenje anksioznosti
- Poboljšanje pažnje i fokusa
- Kontrolu emocija
- Bolji san
- Otpuštanje stresa
- Smanjenje motoričkog nemira
- Brže i lakše učenje
- Smanjenje impulzivnosti
- Smanjenje govorno jezičnih poteškoća
- Smanjenje kognitivnog propadanja
Neurofeedback je otkriven potpuno slučajno, uslijed nevjerojatnog spleta okolnosti, kada je NASA angažirala dr. Barry Stermana s UCLA da otkrije uzrok epileptičkih napada koji su počeli pogađati astronaute. Dr. Sterman se u sklopu svog rada na sveučilištu bavio istraživanjem veze između operandnog kondicioniranja i EEG signala. Znanstveni članak koji je izašao nakon tog otkrića i koji se smatra početkom znanosti o neurofeedbacku može pogledati na ovom linku, a nevjerojatnu priču o Stremanovim mačkama možet pročitati na našem blogu.
Nakon tog otrića Stermanov kolega dr. Joe Lubar istražio je primjenu neurofeedbacka na ADHD. Zbog važnosti rezultata tih istraživanja Lubar se smatra, uz Stermana, ocem neurofeedback metode. S Lubarovim istraživanjem možete se upoznati kroz sljedeće radove
Lubar, J. F., & Shouse, M. N., 1976.
Shouse, M. N., & Lubar, J. F., 1979.
U nešto manje od 60 godina od otkrića metode napisane su tisuće znanstvenih radova, mnoge od kojih možete pogledati na jednoj od najvećih baza medicinskih istraživanja PubMed. Za vas smo izdvojili neke od najzanimljivijih:
ADHD and EEG-neurofeedback: a double-blind randomized placebo-controlled feasibility study (2011)
A review of neurofeedback treatment for pediatric ADHD (2012)
Evidence-based information on the clinical use of neurofeedback for ADHD (2012)
Neurofeedback for ADHD: a review of current evidence (2014)
Neurofeedback in ADHD: a single-blind randomized controlled trial (2011)
EEG neurofeedback for ADHD: double-blind sham-controlled randomized pilot feasibility trial (2013)
Istraživanja o utjecaju neurofeedbacka kod poremećaja iz autističnog spektra pokazuju poboljšanja u koncentraciji, socijalnoj komunikaciji, smanjenju stereotipija i agresivnog ponašanja te poboljšanja u govoru (Thompson i Thompson, 1995., 2003.; Linden, 2004.; Jarusiewicz, 2002.; Kouijzer i sur., 2009.).
Neurofeedback in autism spectrum disorders (2011)
Clinical efficacy and potential mechanisms of neurofeedback (2013)